POSJETITE GLAS ISTINE

Drugostepena presuda Dodiku potvrđena jednoglasno…

Tročlano sudsko vijeće Apelacionog suda BiH donijelo je jednoglasnu odluku u predmetu Milorad Dodik da potvrđuje prvostepenu presudu, otkriva Avaz.
Drugostepenu presudu u predmetu Milorada Dodika protiv žalbe Tužilaštva BiH i odbrane izreklo je Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine, čiji su članovi Amela Huskić (izvjestilac), Vesna Jesenković (predsjedavajuća Vijeća) i Hilmo Vučinić.
Sjednica Apelacionog vijeća održana je 12. juna 2025. godine a pismeni otpravak presude dostavljen je stranama 1. avgusta 2025. godine.

Blagojević : Dodik više nije predsjednik Republike Srpske

POSJETITE ARHIVU PORTALA

Prema Krivičnom zakonu BiH danom pravosnažnosti drugostepene presude Suda BiH u krivičnom predmetu protiv Milorada Dodika a to je dan donošenja te presude, stupaju na snagu i sve zakonom propisane pravne posljedice te presude. Stoga je po zakonu danom donošenja te drugostepene presude Miloradu Dodiku prestala funkcija predsjednika Republike Srpska i od tada on više nije predsjednik Republike.
Ta presuda je iz Suda BiH otpremljena 1.8. ove godine, što govori da ju je Sud BiH donio prije toga, tako da je Dodik ako se držimo zakona, prestao biti predsjednik Republike Srpske danom donošenja te presude tj. prije 1.8.2025. godine i on u ovom trenutku nije predsjednik Republike Srpske.
Iz tih razloga on ako to nije učinio prije dana donošenja drugostepene presude Suda BiH, nema pravo da sada određuje nekog od potpredsjednika Republike Srpske da ga zamjenjuje jer Dodik nije predsjednik Republike a po Ustavu Republike Srpske samo predsjednik Republike, dakle lice kojem nije prestala ta funkcija, može da odredi nekog od dva potpredsjednika koji će ga zamjenjivati.
Ustav Republike Srpske nema nijednu odredbu za ovakvu situacija kakva je nastupila pravosnažnom osudom Dodika u Sudu BiH i zabranom obavljanja funkcije predsjednika Republike koju sadrži presuda tog suda.
Stoga bi po analogiji i na osnovu ustavnog običaja, tzv. običaja secundum constitutionem, stvorenog poslije smrti Milana Jelića u trenutku kada je Jelić bio predsjednik Republike, Narodna skupština mogla da donese odluku o imenovanju lica koje će obavljati funkciju predsjednika Republike do održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Republike.
Međutim ne bi bilo u skladu sa Ustavom Republike Srpske da Narodna skupština odredi nekog trećeg na tu funkciju a ne nekog od potpredsjednika Republike jer je Ustavom Republike Srpske jasno propisano da samo neki od tih potpredsjednika može da zamjenjuje predsjednika Republike u bilo kojoj situaciji u kojoj je on spriječen da vrši tu funkciju što znači i u ovoj situaciji nastaloj donošenjem navedene pravosnažne presude Suda BiH.
Sve rečeno govori da sada CIK BiH mora hitno da djeluje na šta je obavezuje Izborni zakon BiH a to znači da mora odmah da donese odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike, koji po Izbornom zakonu moraju biti održani najdalje u roku od 90 dana od dana njihovog raspisivanja.
Sprečavanje održavanja tih izbora predstavljaće radnju izvršenja najmanje dva krivična djela. Jedno je krivično djelo sprečavanja održavanja izbora, propisano članom 215. Krivičnog zakonika Republike Srpske a drugo je krivično djelo neizvršenja odluke Suda BiH, propisano članom 239. Krivičnog zakona BiH.
Ne treba isključiti ni mogućnost da bi u tom slučaju bilo izvršeno i krivično djelo napada na ustavni poredak BiH, propisano članom 156. Krivičnog zakona BiH.

Dodik se povinovao odluci Suda, srpskom narodu ne treba nova radikalizacija i kriza

Poslije drugostepene odluke Suda BiH koja je u cjelosti potvrdila prvostepenu presudu i koja zabranjuje Miloradu Dodiku politički rad, sve moguće teorije od onih kako se Dodik nekada prije 25 godina ponašao pa do one da je danas kompletan proces politički kreiran treba ostaviti po strani.
Ovo je izjavio bivši predsjednik SDS i sadašnji načelnik te stranke u Gacku Vukota Govedarica.
“Tačno je da je nekada svojevremeno Dodik kao politički gramzivac bio kooperativan sa međunarodnom zajednicom i da je bio njihova uzdanica. Tačno je i to da je Кristijan Šmit u ulozi Visokog predstavnika, upitan sa svojim mandatom, necivilizacijski politički motivisan nametnuo odredbe Кrivičnog zakona ali tačno je i da se sam Dodik nakon galame koju je sklon da pravi u Narodnoj skupštini, ipak povinovao toj odluci”, navodi Govedarica i dodaje:
“Tačno je i to da je nebrojeno puta aktuelna vlast najrezolutnije zaključila da ne prihvata neustavne institucije poput Suda i Tužilaštva BiH a potom ih oslovljavala sa najvećim počastima. Tačno je i to da je Republika Srpska davno opozvala svoje srpske sudije u Ustavnom sudu BiH sa namjerom da ilustruje nepriznavanje ove sudske institucije a sada im se najavljuje žalba na drugostepeno izricanje presude”.
“Dakle, vidljiv je izuzetno veliki nivo nekonzistentnosti u Dodikovoj politici. Tonovi koje je proizvodio za javnost su bili jedno a postupci putem kojih je gradio skrivenu kolaboraciju sa međunarodnom zajednicom sasvim drugo i ta taktika nije donijela pozitivan ishod ni za njega niti za Republiku Srpsku”, naglašava Govedarica i dodaje da su to sada manje ili skoro pa beznačajne konstatacije.
“Ovd‌je se postavlja pitanje šta treba da radi i kako da se postavi Republika Srpska a ne Milorad Dodik. Naravno u takvoj odluci Dodik je glavni kreator ali je pitanje koliko će biti razuman da kreira najbolju odluku i za sebe i za Republiku Srpsku. U svakom slučaju, Dodik prvo treba lično da promisli i da napravi određena rješenja a potom da ih podijeli sa svojim koalicionim partnerima i u konačnici probati postići dogovor sa opozicijom”, smatra Govedarica.
Ali da bi Dodik bilo šta osmislio u ovom slučaju, prema riječima Govedarice, morao bi napokon zaključiti da je sve ovo što je do sada radio manipulacija i besmislenost koja ga je dovela u baš tešku poziciju.
“Radikalizacija nije rješenje već uvod u nova krivična d‌jela a ne treba zaboraviti da je Dodiku, Stevandiću i Viškoviću Tužilaštvo za petama po pitanju rušenja ustavnog poretka. To istovremeno i znači da je radikalan stav uvod u vrlo ozbiljnu krizu koja srpskom narodu u Bosni i Hercegovini nije potrebna. To bi trebala znati vlast a opozicija bi morala biti fleksibilna pa čak i po cijenu da u vanrednim izborima otvori put kandidatu SNSD-a da postane predsjednik Republike na godinu dana. A onda 2026. godine, što bi narod rekao,“ kom opanci kom obojci“, zaključuje Govedarica.

BNTV